Svaki posao u zdravstvenom sustav je izuzetno stresan, a razlozi su brojni i uglavnom poznati. U suvremenom društvu sve više se ističu neke ljudske vrijednosti kao što su emocionalna inteligencija, empatija i suosjećanje. Upravo one utječu najviše na kvalitetu pruženih usluga, zadovoljstvo pacijenata i uspješnost u načelu u zdravstvenom sustavu.
Međutim imati razumijevanje za druge, razviti suosjećanje i potom odgovoriti na potrebe je veliki zahtjev na koji nije jednostavno ni lako odgovoriti.Kako prepoznati toksičnu radnu kulturu. Jer utječe na kvalitetu usluga sigurnost pacijenta. Rano prepoznavanje, prevencija su temeljne vrijednosti uspjeha.
Naravno da postoje dani koji su izuzetno stresni, to je posve normalno. Međutim kontinuirani stres nije normalan, utječe na zdravlje pojedinca, osobni život i izaziva neravnotežu između profesionalnog i osobnog života. Upravo izgradnja balansa je osnovna vrijednost koju valja osvijestiti i kontinuirano izgrađivati.
Istinsko i pravo vođenje tima/organizacije prepoznaje se razvijanju poticajne radne kulture koja prepoznaje različitosti i vrijednosti svakog člana tima, potiče na rast i razvoj. Povratne informacije se daju redovito, one su pozitivne i konstruktivne.
U svakom poslu neminovno dolazi do zasićenja, ali u koliko to razdoblje predugu traje tada je potrebno dobro proanalizirati situaciju i mijenjati ili sebe ili radnu okolinu.
Teško je razumjeti u potpunosti što je toksična okolina bez osobnog iskustva. Većina problema vezanih uz toksičnu okolinu temelji se na nefunkcionalnom vodstvu.
Ovi problem nisu jednostavni za riješiti, oni itekako utječu na zdravlje zaposlenika, utječu na ponašanje i način razmišljanja. Ponekad je jedino rješenje, ukloniti se iz takve toksične kulture.
Svaki zaposlenih ima pravo na rast i razvoj, profesionalno napredovanje. Mogućnost moraju svima biti zagarantirane i poštene. Ojačavanje znanja, vještina i stjecanje novog iskustva treba biti garantirano pravo svakog zaposlenika.
Današnje vrijeme nudi beskrajne mogućnosti za učenje. Jedino što je važno da radno okruženje bude poticajno, nadahnjujuće i izazovno u smislu da se svaki dan iskoristi za napredak. Ulaganje u profesionalni razvoj donosi koristi svima, timu ali naravno i krajnjem korisniku usluga.
Funkcionalnu organizacijsku kulturu čini povjerenje, transparentnost i komunikacija. Kada to izostane onda nastaju nesporazumi, javljaju se greške i kvaliteta rada je upitna. Nedopustivo je na radnom mjestu podržavati prekid komunikacije između članova tima. To je alarmantna situacija koju valja na vrijeme prepoznati i adekvatno riješiti.
Jedan od pokazatelja kvalitete i kulture u organizaciji je fluktuacija osoblja. Svakom ravnatelju/direktoru to mora biti signifikantni signal da nešto nije u redu. Najčešći razlog mijenjanja posla je toksično okruženje, tvrde stručnjaci.
Uznemiravanje i zlostavljanje su najalarmantniji znakovi toksičnosti. Često postoje protokoli kako riješiti takvu situaciju ali u stvarnosti to ne funkcionira. Mobingirana osoba koja to doživljava je nemoćna i nema nikakvu zaštitu. Jedino što može je napustiti takvo okruženje.
Iako se često govori o spolnoj diskriminaciji, česta je i dobna diskriminacija. U ovo digitalno doba iskustvo i znanje, stavlja se u drugi plan. Vrijednosti su mladost i vanjski izgled.
Neodobravanje i neslaganje su česte pojave na radnom mjestu. Međutim gubitak kontrole je opasno, posebno kad se izgubi kontrola u potpunosti i dolazi do fizičkog obračuna. Srećom to se događa vrlo rijetko. U takvoj organizacijskoj kulturi nema mentalne dobrobiti za zaposlenike i znakovi su toksičnog okruženja.
Opterećenje zaposlenika količinom poslova koja je daleko veće od uobičajenog jedan je od znakova otrovnog okruženja. Upravo glavni zadatak voditelja je ne dozvoliti da se zaposlenici utope u bazenu poslova. Često ljudi postaju žrtve eksploatacije, a to je jedan od okidača stresa. Može izazvati iscrpljenost i biti razlog napuštanja posla.
Radna kultura obilježena manipulacijama vodi do maltretiranja, zlouporabe moći i toksičnosti. Umjesto nabijanja osjećaja krivnje u zaposlenika, potrebno je povratne informacije davati argumentirano, na način da ih se potiče i motivira na promjene i kreativnost.
Pristrano ponašanje, favoriziranje određenih osoba bez temeljnih vrijednosti koje su važne za napredovanje vodi ka frustraciji ostalih članova tima. To izaziva nemotiviranost i naravno toksičnost.
Česti ultimatum je zahtijevanje prekovremenog rada, iskorištavanje zaposlenika. Takvi ultimatumi vode ka problemima u području osobnog života. Dugotrajni rad, nastavak rada od kuće, zanemarivanje privatnog života. Neravnoteža između poslovnog i privatnog života ima dalekosežne posljedice.
Prirodno je da svaki zaposlenik očekuje i dobije zahvalnost za uložni trud i rad, motivaciju, pravilno usmjerenje i rast. Monotonija i jednaka svakodnevnica bez jasnih smjernica i motivacije za budućnost također je dio toksične atmosfere.
Ljudski resursi su najvažnija vrijednost svake organizacije. Kombinacija etičkog pristupa i energije koju ljudi ulažu svaki dan na radnom mjestu čine radnu energiju. Dakako da ne smije biti ispunjena cinizmom i sumornošću, kriticizmom i negativom.
Jasna vizija i smjernice strateški isplanirane za razvoj, su elementarne vrijednosti koje mogu motivirati i biti poticaj zaposlenicima. Posljedice nejasnih smjernica mogu biti katastrofalne i bitno utjecati na sigurnost kako zaposlenika ista tako i korisnika usluga/pacijenata.
Tračevi i ogovaranje su neizbježni i česta pojava u toksičnim kulturama. To smanjuje usredotočenost na posao, utječe na brojne greške bilo istinske ili izazivane ili namještene. Rezultati su negativnost i neproduktivnost.
Disfunkcionalnost unutar organizacije se ogleda kada se uspjeh pripisuje drugima, ne daju se priznanja za minuli rad, sav teret cijelog tima se prebacuje na jednu osobu. Ovo je i češće nego se želi priznati i prihvatiti da postoji u praksi.
Nemogućnost iznošenja mišljenja, potiskivanje i zanemarivanje radnih prava. Izazivanje osjećaja u zaposlenika da su nezaštićeni, nepoštivani i minorni, također je element otrovne radne kulture.
Nije jednostavno, nimalo. Puno je čimbenika koji utječu.
Radna kultura je poput temelja, koji su toliko čvrsti koliko je siguran i čvrst beton koji ga čini. Radna kultura je armirano željezo koje se implementira u beton temelje, to čini čvrstinu. Armaturu betona čine standardi ponašanja, obje strane radnog procesa, menadžmenta i zaposlenici. Preduvjet za funkcioniranje radnih procesa je podražavajuća radna kultura, uspješna komunikacija, uvažavanje i pozitiva. I naravno osiguranje uvjeta, postupnika i otvorena komunikacija da se takve na vrijeme prepoznaju, prijave, otklone i nikad ne dogode u praksi.
Oberoi A. (2020) 15 Signs of a Toxic Work Environment https://www.cutehr.io/toxic-work-environment/ dostupno [14.10.2020]
Business,Entrepreneur (2016) 4 Signs It’s Time to Leave the Job You Hate 2019 Think Creative Collective, Llchttps://bossproject.com/blog/2016/10/10/4-signs-its-time-to-leave-the-job-you-hate dostupno [14.10.2020]
Physical and verbal violence against health care workers (2018) JCI
https://www.jointcommission.org/-/media/documents/office-quality-and-patient-safety/sea_59_workplace_violence_4_13_18_final.pdf?db=web&hash=9E659237DBAF28F07982817322B99FFB dostupno [14.10.2020]
Louann Sears (2018) Bean Violence in the Workplace: We Aren’t OK
https://www.chausa.org/publications/health-progress/article/november-december-2018/violence-in-the-workplace-we-aren%27t-ok dostupno [14.10.2020]
Stuart Taylor (2018) Tackling toxic workplace culture in hospitals
https://www.hospitalhealth.com.au/content/facility-admin/article/tackling-toxic-workplace-culture-in-hospitals-1444447969#axzz6aaoPXWfz dostupno [14.10.2020]