U zdravstvu su zastupljene sve generacije, voditi ih kroz dnevne zadatke, organizirati timski rad tijekom 24/7, organizirati edukaciju, razvijati vještine i usvajanje novih znanja počesto se čini poput nemoguće misije. Razumijevanje i prihvaćanje različitosti, pronalaženje prednosti i njihovo optimalno kombiniranje je ključ uspjeha. A uspjeh u zdravstvu znači sigurno i kvalitetno pružanje usluga, kako bi se osiguralo zadovoljstvo korisnika/bolesnika.
Radni vijek je u suvremenom društvo sve duži, u sektoru kao što je zdravstvo radna mjesta uključuju mnogo generacija, pa je time neizbježno sudaranje mišljenja i stavova.
Prvi esej pisan o generacijskom jazu publiciran je još davne 1923 godine (Mannheim).1 Generacijska teorija nudi integrativno objašnjenje fenomena dobnih skupina, što uključuje zajedničku perspektivu tumačenja i doživljavanje svijeta, skup kolektivnog ponašanja i očekivanja, razlike u udobnosti korištenju tehnologija, različitosti u modelima upravljanja i stilova vođenja.Lideri i menadžeri imaju ključnu ulogu u kapitaliziranju doprinosa svake generacije na radnom mjestu i vrednovanje njihovih rezultata rada, kroz fleksibilno i generacijski orijentirano rukovođenje. Iako ova teorija ima i protivnika ali uvijek je dobro upoznati različitosti i dobiti odgovore na neke modele ponašanja.Govori li se o profesiji sestrinstvo dobri primjeri su da sklad i sloga uz njegovanje odnosa s kolegama pripadnicima drugih generacija. Međutim vrlo često se javlja ogorčenost, nezadovoljstvo, moguće je prepoznati i diskriminaciju te bullying, o čemu se počelo pomalo pričati. Neprepoznavanje tih naznaka, dodatno fermentira probleme.Takve pojave se mogu premostiti, kroz različite pozitivnu pozornost i plan za rješavanje, učenje i razvijanje različitih načina intraprofesionalne komunikacije i suradnje, prepoznavanje potreba za podrškom i medijacijom.Generacijski jaz ne nastaje u vakuumu, već u kontekstu vremena. Strateško razmišljanje, prepoznavanje pozitivnih i negativnih potencijala unutar generacija kako bi se stvorila i održala pozitivna kultura radnog mjesta i korištenja darova koje svaka generacija nosi. 3 Prilike su to kako bi se iskoristio neiskorišteni potencijal među generacijskih odnosa.
Formalni i neformalni programi mentorstva mogu spojiti milenijske generacije koje se razumiju u tehnologiju sa starijim kolegama kojima je potrebna podrška u tom segmentu. S druge strane učenje uz mentorstvo kolega koji znaju i žele podijeliti veliko kliničko znanje i iskustvo nastalo na godinama rada u struci.
Pripadnici te generacije su odrastali tijekom drugog svjetskog rata. Iskusili velike ekonomske teškoće, gospodarsku blagodat, hladnoratovske napetosti. Smatra se da su financijski konzervativni, vrijedni i oprezni. Imaju snažnu radnu etiku, osjećaj za hijerarhiju, profesionalno poštovanje i lojalnost. Danas su više-manje umirovljeni ili rade u nekim savjetodavnim skupinama ili dobrovoljnim udrugama. Do nedavno su pripadali višem menadžmentu ili sudjelovali pri donošenju odluka.
Danas su često na vodećim položajima. Odgojeni su u optimističkom, sigurnom i prosperitetnom vremenu. Odrastali su u sretnom nesputanom djetinjstvu, stvarajući generaciju koja gaji osjećaje idealizma, privilegije u odnosu na sretno odrastanje, prepoznavanje svrhe postojanja. Generacija je svjedočila Vijetnamskom ratu, pokretima za građanska prava, iskrcavanju prvog čovjeka na Mjesec, domovinskom ratu. Njihovi stavovi su oblikovani kroz različite prosvjede i shvaćanje da mogu mijenjati svijet kroz svoj rad i društveni angažman. Ispunjeni su i imaju izraženo samopouzdanje i radoholičarske tendencije.
Često se zove i ključ generacija, jer su odrastali s ključem oko varat, s jednim roditeljem, često odrastajući sami. Naučili su biti oprezni, bojati se stranaca. Osvijestili su da se posao može lako izgubiti zbog smanjenja zaposlenika, pa su nepovjerljivi prema tvrtkama. Fokusirani su na sebe, samostalno rješavaju probleme, cijene obiteljske vrijednosti. Pragmatični su, nekonformistički a ponekad i cinični. Kulturološki utjecaji koji su ih obilježili su: epidemija AIDS-a, pad Berlinskog zida, MTV, domovinski rat.
Ova generacija je obrazovanija, tehnološki sofisticirana u odnosu na prethodne generacije. Odrastali su svjedočeći nasilju i terorizmu. Roditelji su ih nastojali zaštiti, fokusirajući se na sigurnost. Motivirani su, ali i samouvjereni, optimistični, puni poštovanja, umreženi i orijentirani na grupu, građanski nastrojeni. Preferiraju multitasking i očekuju redovite povratne informacije, prilagodbu, spremni su i potenciraju promjene i globalno povezani 24 dnevno.
Pripadnicima ove generacije prirodno je korištenje suvremene tehnologije. Rođeni su u vrijeme kad je eksplodirala tehnologija i socijalni mediji. Informacije su dostupne jednostavnim pomakom prsta. Usmjereni su na pro-aktivno učenje. Međutim uslijed svih tih mogućnosti može doći do otuđivanja i socijalne izolacije. Umjesto komunikacije kroz razgovor i diskusiju, ljudi su usmjereni na tehnološka pomagala. Može se reći da je to usamljena generacija jer beskrajni sati provedeni na internetu mogu izazvati osjećaje izolacije, pa čak i depresije. Brojni influenceri koji postaji na određeni način lideri, počesto su bez nekih istinskih vrijednosti.
Oni svjedoče turbulentinim vremenima: zakonska regulativa homoseksulanih brakova, klimatske promjene, pokušaji kontrole oružja, policijska brutalnost i brojne slične situacije dovode do permanentnog osjećaja stresa. Vrlo su pragmatični, međutim imaju izgleda da tijekom procesa odrastanja prerastu u istinski angažirane, svjesne upravitelje promjena, neovisne mislioce koji prepoznaju svoju budućnost kroz odgovornost stvaranja pravednije budućnosti.
Vrlo su tehnološki osposobljeni i biti će najviše educirani. Imaju prilike koristiti tehnologiju u gotovo svakom segmentu svog života. Njihovo učenje je vrlo personalizirano, imaju cijeli ocean mogućnosti i informacija kojima mogu nesmetano pristupiti i odabrati ono što je za njih važno. Društevni mediji su njihov dominatni način komunikacije. Upravo to otvara bezbroj mogućnosti zlouporabe i kriminala. Trebaju podršku za stvarnu realnu interakciju s ljudima.
Ne vole igrati po pravilima i stalno su u potrazi za promjenama, koje su dio njihovog habitusa. Individualci su i pod stalnim pritiskom da budu kompetitivni i najbolji, što može izazvati dozu stresa i tjeskobu. Važno im je da znaju jasna pravila, koja će slijediti te će ih potaknuti na vrijednosti koje su sastavnice emocionalne inteligencije.
Bez obzira što postoje razlike među generacijama, problemi mogu nastati osobito kada se naglašavaju stereotipi generacija, npr da tradicionalisti imaju kruta mišljenja, da se baby boomeri boje tehnologije a milenijski da ne vole naporno raditi. Važno je prepoznati vlastite predrasude. Razumjeti i osvijestiti da motiviranje osoblja jedinstveno za svaku osobu, svako ima svoj trigger.
Dobro je organizirati neformalne načine za međusobno upoznavanje ljudi različitih generacija. Iznenađujuće je koliko to može biti korisno u timskom radu i krajnjem uspjehu. Važno je prepoznati frustracije i sukobe na radnom mjestu kroz otvorenu komunikaciju i prepoznavanje obrazaca, ako su prisutni. Stavovi o generacijskim stereotipovima mogu biti uvredljivi, jer se ljudi žele prepoznati kao individualci a ne dio skupine. Stoga je najkorisniji stil rukovođenja orijentiran ka koncensusu.