Menadžment u sestrinstvu je znanstvena disciplina razvija poslovne procese, koristi menadžerske instrumente i alate, provodi kontrolu kvalitete, procjenjuje zadovoljstva svih sudionika poslovnog procesa. Sestrinstvo obilježava novo doba, ravnopravne profesije utemeljene na znanstvenim dokazima i dokazima iz prakse. Ubrzani rast i razvoj sestrinstva od nepoželjnosti do znanosti i umjetnosti pokazuje kako profesija uključuje vrijednost promjena. Je li sestrinstvo znanost ili umjetnost? Brojne su polemike. Segment umjetnosti odnosi se na intervencije usmjerena k mediju, procese rada i proizvod koji iz tih aktivnosti nastaje. Znanost se sastoji od sistematiziranog znanja i vještina.Medicinske sestre su na odgovornim pozicijama kao što su glavne sestre klinika, bolnica, sveučilišnih ustanova, članovi su Uprave bolnica i svakodnevno su u prilici da primjenjuju različite menadžerske procese, postupke i instrumente, temeljene na znanosti.
Edukacija je temelj svake profesije, ona je korijen drveta na koji se nastavlja deblo i grane. Uključuje edukaciju po horizontali unutar kliničke specijalnosti i elementarnu strukovnu edukaciju. Znanstvena edukacije je vertikalno napredovanje, bazirano na mogućnosti edukacije na preddiplomskim i diplomskim studijima, stručnim i sveučilišnim, kao i doktoratima, kao najvišeg stupnja znanstvenog napredovanja.
Poslovni procesi su alfa i omega svake menadžerske pozicije. Kako bi se dobro razumjeli poslovni procesi i njima upravljali, potrebno je izraditi procese rada. Njima se regulira efikasnost, Za svaku aktivnost se točno zna tko je odgovorna osoba, potrebno vrijeme, dokument/zapis i prostor gdje se aktivnost odvija. Osiguranjem efikasnosti moguće je utjecati na učinkovitost, odnosno ekonomsku isplativosti i ekonomsku održivost svakog procesa rada. Takvim pristupom se kontrolira i upravlja financijama. Za planiranje poslovnih procesa u sestrinstvu koristi se kategorizacija bolesnika. Ona omogućuje optimalno planiranje potrebnog osoblja u odnosu na potrebe bolesnika.
Kontrola kvalitete područje koje je vrlo aktuelno i u fokusu zadnje vrijeme. Osigurati kvalitetu unutar živog organizma kako što je zdravstveni sustav je prilično izazovno. Potrebno je strateški planirati i odabrati neke od ciljeva kvalitete koji će se pratiti. Problem prisutan u zdravstvu je kako osigurati vrijeme potrebno za administraciju. To je tek jedna od prisutnih barijera na kojoj planovi često ostaju neostvareni. Liderskim vještinama moguće utjecati na stavove suradnika uz uvjet da se prepozna problem, izdvoji potrebno vrijeme i osiguraju resursi. Dosadašnja praksa pokazala je da su vrlo korisni ciljevi kvalitete za područje sestrinstva praćenje:
Dekubitusa. Uz uvjet da se razdvoje u statistici bolesnici koji su došli s dekubitusom i one koji su dobili dekubitus tijekom hospitalizacije. Redovito praćenje i izvještaji o dekubitusima su korisni za proces osvještavanja i nikako ih ne treba koristiti kao instrument za dokazivanje nečije krivnje, već proces poboljšanja kvalitete rada.
Incident pada. Nekoliko je instrumenata za procjenu rizika pada u bolesnika. Prepoznavanje klijenta/pacijenta s visokim rizikom za pad smanjuje neželjene događaje, komplikacije pri liječenju, što može biti i uzrok povećanja mortaliteta. Kod bolesnika s visokim rizikom za pad jednostavnim intervencijama smanjuje se broj incidenata i njihove posljedice.
Higijena ruku. Brojne studije pokazuju kako je nedostatak higijene ruku jedan od glavnih uzroka širenja bolničkih infekcija. Principi 5 trenutaka za higijenu ruku propisani od WHO se koriste u svim zdravstvenim ustanovama. Instrument koji je vrlo koristan za kontrolu je kontrola 200 prilika za higijenu ruku. Aktivnosti praćenja higijene ruku višestruko su korisni u zdravstvenom sustavu.
Zadovoljstvo bolesnika. Ne smije se zaobići zbog važnosti povratne informacije. Mjesečno praćenje, analiziranje i korištenje rezultata za poboljšanje usluga mora biti imperativ. Kao i definiranje što je prihvatljivo i koji su ciljevi.
Ne može se govoriti o kvaliti usluga, bez promišljanja i osiguranja zadovoljstva zaposlenika. To mora biti u fokusu svakom lideru-menadžeru. Korištenje Maslowljeve piramide potreba unutar sestrinstva je vrlo korisno. Za dobro razumijevanje potreba zaposlenika valja znati koje su elementarne tkz fiziološke potrebe zaposlenika. Prolazeći kroz nivoe piramide za vrhunske rezultate i osiguranje najkvalitetnijih usluga pristupiti svakom zaposleniku kao jedinstvenoj jedinki. Poticanje i korištenje timskog rada, shvaćanje različitosti i principi rada kada se koriste vrline, uvijek daje vrhunske rezultate i povećava zadovoljstvo zaposlenika. Odabrati pravo radno mjesto za svakoga, prema mjeri i preferencijama, poštivajući istovremeno potrebe službe pravi su izazovi vrhunskih lidera.
Sestrinstvo je profesija koja sadrži nekoliko elemenata. Proces zdravstvene njege središnji je proces, a sadrži zdravstvenu njegu i standarde profesionalne prakse. Unutar procesa zdravstvene njege tri su elementa koja čine cjelinu, to su znanje, vještine i orijentacija. U praksi je potrebno provjeravati sva tri elementa. Znanje i vještine su najpoznatije, dok se orijentacija često zanemaruje. U hitnim situacijama je orijentacija presudna. Snalaženje u prostoru, rasporedu lijekova, medicinskih uređaja, može spasiti život. Zato je menadžerski princip koji treba primjenjivati svuda slaganje lijekova i potrošnog medicinskog materijala po istom principu u cijeloj ustanovi. Za to se može koristiti ABCD princip koji je elementarni princip za reanimaciju, a može se koristiti za slaganje kolica za hitne intervencije. Redovita provjera ispravnosti, uz dokumentiranje je dodatna kvaliteta.
Peer review proces osigurava redovitu provjeru znanja, vještina i orijentacije unutar zdravstvene njege, to je sin eqa non. Paralelne, jednako vrijednu cjelinu čine standardi profesionalne prakse. Oni sadrže komunikaciju, etičke principe, timski rad/suradljivost, informatiku, poštivanje klijenata/pacijenta kao cjelokupno biće.
Rad medicinske sestre/tehničara jednom ili dva puta godišnje se evaluira, poštivajući sve principe tajnosti pomoću unaprijed planiranim, strukturiranim upitnikom. To je prilika da menadžer razgovara o osobnim željama za razvoj karijere, da se pruži podrška, te prati rast i razvoj kvalitete rada svakog pojedinca. Otvoreni razgovor kojim se daje povratna informacija o mogućoj potrebi za promjenom dotadašnje prakse uz mjerenje rezultata nakon određenog vremenskog perioda nedvojbeno daje željene rezultate. Uz stvaranje okružja za iskreni otvoreni razgovor i davanje povratne informacije kroz primjenu lidersko-menadžerskih vještina. Dvosmjerna komunikacija i dvosmjerni feedback. To je poticaj i prilika za obostrani napredak i zato je treba koristiti. Osnaživanje i hrabrenje članova tima, te poticanje kreativnosti i inovacija, stvaranje atmosfere povjerenja, dijeljenje i stvaranje istih moralnih vrijednosti put je ka uspjehu i stvaranju tima koji će zajednički rasti i bivati sve snažniji, a konačni rezultat biti će visoka kvaliteta usluga, zadovoljni zaposlenici i zadovoljni klijenti. Takve situacije su dobitna kombinacija za sve koji u njima sudjeluju. Izazovi suvremenog menadžmenta su biti lider, koristiti coaching metode, osvijestiti i razvijati emocionalnu inteligenciju koja je temelj svakog uspjeha.
Brojne su mogućnosti i načini primjene menadžmenta unutar sestrinske discipline. Svaki lider-menadžer sam bira koje će principe koristiti i na koji način. Raznovrsnost i mogućnost prilagodbe alata koje koriste i kojima se raspolaže je bazično svojstvo. Bez obzira o koji vrsti ustanove se radi, privatnoj ili državnoj, velikoj ili manjoj, klinici ili specijalnoj bolnici. Menadžerski principi u sestrinstvu su univerzalni. Iz te činjenice proizlaze svi benefiti proizašli njihovim korištenjem. Valja naglasiti da svaki navedeni segment ima potencijal za razvoj i istraživanje najbolje prakse, uz redovito publiciranje i objavljivanje iskustva kroz znanstvene radove. Menadžment i liderstvo u sestrinstvu ima veliki zamah i pred sobom sjajnu budućnost. Istinski lider uvijek ima na umu ono što svi znaju da: Ljudi ne napuštaju kompanije, oni napuštaju loše šefove. Vrhunski lideri koriste emocionalnu inteligenciju tkz soft vještine i menadžerske alate kako bi postigli uspjeh.