Kao odrasli ljudi i profesionalci očekujemo da na poslu ljudi budu ozbiljni, povjerljivi, rade ispravne stvari i govore činjenice. Međutim ponekad ostanemo iznenađeni, zatečeni i bez teksta kada u nekim situacijama prepoznamo nešto suprotno, kod ljudi s kojima surađujemo svakodnevno ili povremeno, a još veće iznenađenje kada se Pinokio sindrom prepozna u šefova.Jednom narušeno povjerenje, veliki je kamen spoticanja za nastavak suradnje, daljnje poštivanje autoriteta i uspješan rad. Posebice u medicini, iskrenost i vrijednosti koje se temelje na etici i moralu, važne su za ishod i kvalitetu pruženih usluga. Izostanak bilo kakve laži odnosno iskrenost, u medicini važna je u svim segmentima. Izgradnja povjerenja između pacijenata i liječnika/medicinskih sestara, kao i u odnosu na članove time. Iskrenost je temeljna vrijednost koja nema alternative.
Ljudi ponekad lažu, to uključuje i suradnike/šefove. Jesu li to tkz bijele laži? Je li uzrok laži, jer Vas ne žele razočarati? Možda nemaju pravi odgovor na Vaš upit?
Pri komunikaciji ljudi koriste riječi, govor tijela, izraze lica, iskazuju emocije. Renee Ellory, se bavi razvijanjem vještina za prepoznavanje elementa unutar ljudskog ponašanja i laži. Moguće je uočiti laži, temeljem izraza ica, govora tijela i upotrebom riječi. Samo jedan znak, nije dovoljan za postavljanje dijagnoze.
Postoje li razlike u ponašanju kad nema razloga za laganje?
Javljaju li se laži u situacijama kod pritiska?
Ima li razlike u normalnom ritmu i tonu glasa?
Pri prvim znakovima i razlikama u ponašanju, aktivira se alarm!
Govor tijela je ono što otkriva jer podsvjesno ljudi podlegnu neugodnim situacijama. U knjizi autorice Carol Kinsey Goman, The Truth About Lies in the Workplace opisane su promjene, koje mogu ukazivati da se radi o lažima.
Lažni osmijeh – uključuje tek usta, a pravi osmijeh otkriva i uključuje bore smijalice.
Brzina treptanja očiju – se povećava čak do osam puta pri lažima.
Dodirivanje nosa – doista nos neće narasti kao kod Pinokia, ali česta je pojava trljanje nosa. Teoretičari tu pojavu objašnjavaju kao da nalet adrenalina kod laži, širi male krvne žilice i izaziva svrbež.
Gestikulacija – grizenje usana, trljanje ruku, pomicanje ili dodirivanje nakita, igra s kosom…
Pokreti stopalima – uslijed pojačane nervoze, osoba koja laže tresti će nogama, vrpoljiti se ili stavljati noge u neki neprirodni položaj.
Proširenje zjenica – ovo je nemoguće lažirati. Zjenice se šire uslijed povećane napetosti i koncentraciji.
Na laganje mogu ukazivati ne samo i isključivo sadržaj, već i način kako su riječi izgovorene. Teoretičari laži i ponašanja pri lažima poput Carol Kinsey Gomana tvrde da je moguće prepoznati slijedeća ponašanja:
Mijenjanje teme – na postavljena pitanja lažljivci će odgovoriti vrlo kratko i potom pokušati promijenti temu razgovora.
Viša visina glasa – pri lažima vokalni ton ima tendenciju viših tonova
Lutanje misli, mucanje ili zamuckivanje – petljanje i nepovezanost u mislima, mogu biti rezultat većeg kognitivnog opterećenja
Brzina ili odugovlačenje pri odgovorima – brži odgovori od uobičajenog kada je laž planirana. Ili pak suprotno, odugovlačenje pri odgovaranju također može biti simptom laži, jer je potrebmo vrijeme za inhibiranje istine i stvaranje laži.
Kvalifikacije – kao što su primjerice: Koliko ja znam…Mogao bi biti u krivu…Ako se dobro sjećam…Koliko znam…
Izgradnja kredibiliteta – parafraziranje kao što je…Iskreno…Ako kažem istinu….i slično
Mala bijela lažPrema nekim istraživanjima odrasli ljudi lažu minimalno 3x dnevno. Primjerice u razgovorima na telefon, lako prepoznatljivo je slijedeće…jako sam zauzet ne mogu sada…
Naravno da postoji graduacija laži. Izjave kao što su primjerice to je laž ili direktno okrivljavanje, rijetko kada može donijeti benefite. Takav pristup češće će zaoštriti situaciju i time se neće ništa riješiti. Pri prepoznavanju laži bolja je taktika za pročišćavanje istine i otkrivanje laži, korištenje nekog od indirektnog načina za doznavanje istine. Privatan razgovor i postavljanje pitanja i zamolba za pojašnjenjem, dobar je način. Asertivan, pomirljiv ton uz skromnost i pozitivu, put je do vizualizacije istine. Nekoliko manjih laži ne bi trebalo uzeti previše ka srcu i dovesti u pitanje posao.
Međutim kontinuirane laži, manipulacije i intrige, čine ozbiljnu situaciju i opasne stvari, koje se ne mogu tolerirati.
Dobro je napraviti analizu, izabrati manje zlo. Nije dobar odabir žaliti se ili tračati, sve to treba intimno odraditi, jer sukob i opća uzbuna nikad ne daju dobre i poželjne rezultate.Razumijeti situaciju – pokušati pronaći motive laži. Je li u podlozi možda diskrecija, ili je u podlozi niz nezakonitosti. Ako je to posrijedi onda treba potražiti zaštitu odvjetnika.
Pregled detalja – pri odabiru opcije otvoreni razgovor i otkrivanje laži treba biti diskretan, osigurati dostojanstveno povlačenje za spas obraza. Ne koristiti optužujuće etiketiranje, već postavljati pitanja uz mogućnost da je osobno nešto krivo shvaćeno. To je opcija stavljanja radoznalog šešira na glavu i formuliranja pitanja kao što su: možda to vidim ili razumijem pogrešno…ili razumijem koliko je ovo kompleksna situacija i postoje neke okolnosti zbog kojih ne znam sve detalje, ali doista bih volio/lja znati pozadinu priče.
Sačuvajte svoje vrijednosti i moralni kodeks. Dobro je imati neki svoj kodeks koji će spriječite neprimjerene reakcije. Isticanje takvih principa je oblik hrabrenja i život po svojim odabranim principima.
Uspjeh bez čast, gori je od prijevare.
Izgradnja snažnih odnosa. Dobri odnosi i poštovanje u odnosu na ostale članove time, dobra je pretpostavka za iskren odnos i doznavanje istine.
Usmjeravanje pažnje na detalje – pažljivo čitanje mailova, zabilješki i logično razmišljanje, bilježenje sumnji jedan je od načina za detekciju laži.
Unatoč osjećaju nepravde i razočaranosti, česta dijagnostika laži u radnom okruženju pravi je trigger za donošenje odluke o napuštanju karijere u toj sredini.
Može li se svrstati laž u poroke ili možda definirati kao pragmatičnu vrlinu. Mišljenja su podijeljena. Puno mislioca pokušavalo je dati odgovor na to pitanje.
Ralph Waldo Emerson je govorio o samoubojstvu lažljivaca i pogubnosti za zdravlje društva.
Nietzsche govori kako su laži neophodne za život i sastavni dio ljudskog postojanja.
Moguće je ipak izvući pouku: Lažljivcu se ne vjeruje čak ni kad govori istinu, jer jedna laž kvari tisuću istina.
Kako je rekao Mark Twain: Ako govoriš istinu, nikad nećeš morati ništa pamtiti.Mark Twain Quotes: If you tell the truth, you don’t have to remember anything.